Repertoar

1993. Velimir Chytil Čarobni zvončići

Uloge:
Pripovjedač, Zečica Ečica Ines Ivanjko/Melita Inić
Zekan Ekan Tamara Magud
Medo dr. Edo, Lovački pas As, Lovac Nenad Vukušić
Šest malih zečića, djeca Zekana i Zečice Ines Ivanjko/Melita Inić, Tamara
Magud i Nenad Vukušić

Redatelj, kreator i realizator lutaka i scenografije Velimir Chytil
Pomoćnica redatelja Zdenka Đerđ
Skladatelj Igor Savin
Glazbeno vodstvo Tamara Magud

Predstava je namijenjena djeci od 3 do 10 godina, a traje 35 minuta.

 Predstava je igrana je od siječnja 1994. do veljače 1995. / 60 izvedbi (8 000 gledatelja)

---

1998. Janja Brajdić i Teodora Vigato Tko je u pravu?

Uloge:
Pripovjedačica, Najbrži Brzuljak Enben, Siva Mišica Esemica, Enbenić: Ines Ivanjko

Ljubazna Gusjenica, Leptirica Ljubaznica, Crna Krtica Cekatica, Sivi Mišić Esemšić, Vrijedna Pčela Vepelica: Evgenia Popović

Tanka Zmija Tankica, Sivi Miš Esem, Najbrža Brzuljčica Enbenica: Sonja Papeš

Režija i likovno scensko rješenje Zdenka Đerđ
Kreacija i realizacija lutaka Antun Crljen
Glazba Krešimir Klemenčić
Savjeti za scenski govor Marija Kohn
Ton-majstor Josip Brljak

Realizacija scene Josip Brljak i Zdenka Đerđ
Organizacija predstave Ines Ivanjko/Zdenka Đerđ

Praizvedba predstave: 25. lipnja 1998. u Dječjem vrtiću “Siget”, Siget 12, u Zagrebu

Predstava je namijenjena djeci od 6-11 godina, traje 35 minuta

Igrana je od lipnja 1998. do veljače 1999. / 26 izvedbi ( 3 5 00 gledatelja).

1999. Janja Brajdić Na Medvednici “81.

Uloge:
Sova Mudrica, Lisac Lukavko Sonja Papeš/Matilda Sorić
Medvjedica Medena, Žabac Glavac Antonija Stanišić/Vanda Šušnjar
Medvjed Medeni, Rak Štipko, Pauk Pletko Adam Končić
Medvjedić Medenko, Zec Zelenko Valentina Mesarić

Režija i likovno-scensko rješenje Zdenka Đerđ
Kreacija i izrada lutaka i scenografije Antun Crljen
Glazba Krešimir Klemenčić
Savjeti za scenski govor Marija Kohn
Ton-majstor Josip Brljak

Izrada scene Antun Crljen, Josip Brljak i Zdenka Đerđ
Organizacija predstave Zdenka Đerđ

Praizvedba predstave 27. ožujka 1999. u 11 sati u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, Demetrova 1, u Zagrebu

Predstava je namijenjena djeci od 5 do 11 godina, traje 35 minuta.
Igrana je od ožujka 1999. do lipnja 2000. / 15. izvedbi (2 000 gledatelja)

2006. Mjesečeve priče

(prema Slikovnici bez slika H. Ch. Andersena napisala Zdenka Đerđ)

U lutkarskoj igri je pjesma O zvijezdama Marije Barbarić–Fanuko

Igraju i tonsku kulisu stvaraju: Zrinka Antičević(ZA) i Dino Škare(DŠ)

Likovi/lutke po prizorima/slikama:

1. prizor: Slikar (DŠ), Mjesec (ZA)
2. prizor: Ribe 1.(ZA), Ribe 2., Riba 3. (DŠ)
3. prizor: Jato labudova (ZA i DŠ), Labud (ZA)
4. prizor: Slikar, Velika Zvijezda, Mladić (DŠ); Mala Zvijezda, Djevojka (ZA)
5. prizor: Slikar, Kočijaš, Dječak (DŠ); Djevojčica, Oblak, Baka (ZA)
6. prizor: Slikar, Nilski Konj, Lav, Majmun1. (DŠ); Krokodil, Zmija, Majmun 2. (ZA)
7. prizor: Slikar, Mačak (DŠ); Mačka, Psić, Kornjača, Žena (ZA)
8. prizor: Slikar (DŠ), Par labudova (ZA)
9. prizor: Žaba, Vilin Konjic (ZA); Žabac, Žabica (DŠ)
10. prizor: Slikar (DŠ)

Režija: Zdenka Đerđ
Lutke kreirala i izradila: Nikolina Manojlović Vračar
Lutke Zmije, Žaba (3) i Vilina Konjica kreirao i izradio: Antun Crljen
Glazbu/tonsku kulisu skladao: Boris Klarić
Kostim: Zrinka Nedeljković
Svjetlo oblikovao: Dražen Dundović/Luka
Organizacija: Zdenka Đerđ

Praizvedba predstave 9. studenoga 2006. u 18, 00 sati, u Zagrebačkom kazalištu lutaka (mala dvorana), Ul. baruna Trenka 3, u Zagrebu

Predstava je namijenjena djeci od 3 do 8 godina, traje 45 minuta.

Predstava se igra od studenoga 2006., a do konca 2008. odigrana je 54 puta (6600 gledatelja).

2009. Melita Rundek – Oči koje svijetle u mraku

(dramatizacija Zdenka Đerđ)

LIKOVI-LUTKE:

PRIPOVJEDAČ
MAČKA SIVKA
MAČAK BAH
MAČKA VILA
MAČIĆ 1
MAČIĆ 2
PAS MAKS
BISER
MORSKI KRALJ
KRALJEV PODANIK
LOVAC NA BLAGO
RIBA 1
RIBA 2
RIBA 3
ZLATNA RIBA
RAK

Igraju i tonsku kulisu stvaraju: Ivana Rodin i Zoran Kelava ili Dino Škare

Režija: Zdenka Đerđ
Lutke i scenografija: Miljenko Sekulić
Glazba-tonska kulisa: Boris Klarić
Organizacija: Milka Jovetić-Tonković

Praizvedba predstave:
9. prosinca 2009. u 18.00 i 19.00 sati
Međunarodni centar za usluge u kulturi (mala dvorana)
Ulica Božidara Magovca 17, Zagreb

Predstava je namijenjena djeci od 3 do 8 godina, a traje 45 minuta.

Od 2009., a do konca 2010. odigrana je 43 puta (4000 gledatelja).

2015. Listovi Slikovnice 

(prema pričama Hansa Christiana Andersena, poeziji Dobriše Cesarića i Marije Barbarić–Fanuko za lutkarsku igru napisala Zdenka Đerđ)

LIKOVI LUTKE u slikama / prizorima:

• 1. SLIKARICA (A/S), MJESEC (J)
• 2. RIBE 1, 2 (J), 3, 4, 5 (A/S)
• 3. JATO LABUDOVA (A/S), LABUD KOJI PADA (J)
• 4. MALA ZVIJEZDA (J), VELIKA ZVIJEZDA (A/S), MLADIĆ (A/S), DJEVOJKA (J)
• 5. MAJKA I DJEVOJČICA (J)(A/S), DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA (J), KOČIJAŠ, DJEČAK (glasovi) (A/S), OLAK (J), BAKA (J)
• 6. PTICA u krletki (J) (A/S)
• 7. MAČAK (A/S), MAČKA (J)
• 8. PAR LABUDOVA (A/S)
• 9. ŽABAC (A/S), ŽABA (J), ŽABICA (A/S), VILIN KONJIC (ličinka) (J)

Likove lutke animiraju i tonsku kulisu stvarajuAna-Marija Percaić / Sara Moser (A/S) i Justina Vojaković-Fingler (J)

Režija Zdenka Đerđ
Scenografiju i likove lutke kreirala i izradila Nikolina Manojlović Vračar
Likove lutke Žabac, Žaba, Žabica, Ptica, Vilin Konjic kreirao i izradio Antun Crljen
Likove za sjene izabrale i izradile Ana-Marija Percaić i Justina Vojaković-Fingler
Oblikovatelj tonske kulise – glazbe Boris Klarić
Organizacija Zdenka Đerđ / Mirjana Šandrk / Katarina Krencer / Ivana Vilović
Pomoć u svemu Ana-Marija Percaić i Justina Vojaković-Fingler
Za tehniku odgovoran Zvonmir Janković

Premijera predstave 13. ožujka 2015. u 19,00 sati
Kuća Arko – Hrvatski centar ITI, Basaričekova 24, Zagreb

Predstava je namijenjena djeci od dvije do osam godina
Predstava traje 40 minuta
Od 2015. do lipnja 2017. odigrana je 45 puta (5000 gledatelja).
Osvrt o predstavi napisala je Ozana Iveković, poslijedoktorantica Književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na portalu Film Mag

2018. Listovi Slikovnice

Prema pričama Hansa Christiana Andersena, poeziji Dobriše Cesarića i Marije Barbarić–Fanuko za lutkarsku igru napisala Zdenka Đerđ (obnova praizvedene predstave 2015.)

Likove lutke animiraju i tonsku kulisu stvaraju:
Sara Moser (S) i Lidija Kraljić (L)
Likovi lutke:

• SLIKARICA (S)
• MJESEC (L)
• RIBE 1, 2 (L) 3, 4, 5 (S)
• JATO LABUDOVA (S)
• LABUD KOJI PADA (L)
• MALA ZVIJEZDA (L)
• VELIKA ZVIJEZDA (S)
• MLADIĆ (S)
• DJEVOJKA (L)
• MAJKA (L) I DJEVOJČICA (S)
• DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA (L)
• KOČIJAŠ, DJEČAK, glasovi (S)
• OBLAK (L)
• BAKA (L)
• PTICA u krletki (L) (S)
• MAČAK (S)
• MAČKA (L)
• PAR LABUDOVA (S)
• ŽABAC (S)
• ŽABA (L)
• ŽABICA (S)
• VILIN KONJIC, ličinka (L)

Režija Zdenka Đerđ
Scenografiju i likove lutke kreirala i izradila Nikolina Manojlović Vračar
Likove lutke Žabac, Žaba, Žabica, Ptica, Vilin Konjic, Lopoč kreirao i izradio Antun Crljen
Likove za sjene izabrale i izradile Ana-Marija Percaić i Justina Vojaković-Fingler
Oblikovatelj tonske kulise – glazbe Boris Klarić
Za tehniku odgovoran Zvonimir Janković

Premijera predstave 3. ožujka 2018. u 11 sati
Centar za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, Zagreb

Predstava je namijenjena djeci od dvije do osam godina.
Predstava traje 35 minuta.

Lutkarska predstava Listovi slikovnice kolažne je strukture sastavljena od tematski različitih cjelina. U njoj Mjesec priča Slikarici, a ova slika što je sve vidio i čuo promatrajući i slušajući Zvijezde i Zemljane, životinje i ljude. Tako je Mjesec zapazio razigrane Ribe, žablju obitelj, ličinku Vilina Konjica, Jato galebova u letu i Jednoga koji pada pa se uzdiže i dalje leti sam. Promatrao je Mačku i Mačka kako pjesmom postaju prijatelji, Pticu u kavezu koja u snu – samo kada sanja, živi slobodu. Čuo je Mjesec razgovor Male i Velike Zvijezde te stihove o zvijezdama Mladića i Djevojke. Spazio je i nježne zagrljaje Majke i Djevojčice, ali i promrzlu Djevojčicu sa šibicama koju njezina Baka odnosi u nebeske visine.

Predstavu igraju netom diplomirane glumice lutkarice osječke Umjetničke akademije Sara Moser i Lidija Kraljić. Navedeni likovi lutke oživljeni su inventivnom, znalačkom animacijom, iskričavim scenskim rješenjima i uživo izvođenom instrumentalnom i vokalnom glazbom.

O autorima polazišta predstave:
Iako je napisao mnoge romane, putopise, drame, pa i pjesme, danskoga pisca Hansa Christiana Andersena (1805-1875), tek su njegove priče i bajke proslavile u cijelomu svijetu. One žive iznova u svakome novome naraštaju. Izvorište za bajke nalazio je u starim pučkim bajkama, a za priče u bezbrojnim zgodama i slikama iz života (Djevojčica sa šibicama). Od svega je umio satkati priču: od odbačene dječje igračke – kositrenoga vojnika, zrna graška, graškove mahune, stare ulične svjetiljke… To su mala remek-djela i po svojoj poetičnosti i maštovitosti kazivanja i po blagom humoru i nenametljivoj kritici društva, malograđanštine, malodušnosti pa i gluposti. Stoga je znao govoriti da njegove priče za djecu „i stariji mogu prisluhnuti.“ Njihova zrnca mudrosti tek oni stariji mogu prepoznati i do kraja shvatiti. Manje poznata Andersenova priča za odrasle Slikovnica bez slika sadrži trideset i tri tematski različita prizora iz svakidašnjega života ljudskoga, životinjskoga, biljnoga svijeta i prirodnih pojava, polazište je za lutkarski igrokaz Listovi slikovnice.

Hrvatski pjesnik i prevoditelj Dobriša Cesarić (1902–1980), stihovni repertoar obogaćuje kolokvijalnim riječima i aforističkim iskazima te tako stvara prostor ne samo za pjesničku već i za lutkarsku igru. Cesarićeve impresije gradskoga pejsaža, ritam, metafora, simboličko-alegorijski stihovi (U suton, Oblak, Poludjela ptica), pjesme u prozi (Orao u volijeri, Mladić na uglu) i pjesme za djecu (Što su sanjale životinje jedne lijepe mjesečne noći) motivi su za suigru više likova lutaka Listova slikovnice.

Recentna hrvatska pjesnikinja Marija Barbarić–Fanuko (1936) u svoju zbirku pjesama Ogrlica od kiše (2003) uvrštava i niz stihova o zvijezdama povezan naslovom Kako nastaju zvijezde. Tako u lutkarskoj igri Listovi slikovnice zvijezde pjesnikinje često razgovaraju i o ljudima, s kojima potom zvjezdanim stazama zajedno putuju. Pjesme i priče Marije Barbarić–Fanuko uvrštene su u više antologija hrvatske i svjetske književnosti. Priču Blagi dan dramatizira Z. Đerđ za lutkarski igrokaz (praizvodi ga LK „Za bregom“ 1995.) i radiodramu, prvi put produciranu na I. programu Hrvatskog radija 2001.

2018. Ivana Gudelj – Zdenka Đerđ Bilo pa nije

Lutkarski igrokaz za hrvatske pučko-muzejske predmete

U igrokazu su korištene dječje brojalice i brojalica hrvatske usmene književnosti Bilo ga, pa nije te tradicijske pjesme Lavandin cvijet (engleska), Pleši, pleši (slovačka), Bella Bimba (talijanska), Vitez Charlie (škotska) i Gdje je onaj cvijetak žuti, G. B. Pergolesia.
Likove predmete animiraju i tonski oblikuju:
Ena Sanan Hdagha (E) i Marina Stanger (M)

• RATAR, džezva (M)
• PRINCEZA, porculanska šalica (E)
• KRALJICA, pegla (M)
• KRALJ, taca (E)
• RIZNIČAR, mlin za kavu (M)
• DVORKINJA, lončić (E)
• KULA DVORCA, lonac (M)
• SUNCE, drvena posuda – veća (E)
• MJESEC, drvena posuda – manja (M)
• PRIPOVJEDAČI, preslica i vretena (E, M)

Režija: Zdenka Đerđ
Scena i kostim: Ivana Bakal
Izbor brojalica i tradicijskih pjesama: Blaženka Bačlija Sušić
Dramaturška i redateljska suradnja te scenski pokret: Ena Sanan Hdagha i Marina Stanger
Korekcija scenskog pokreta: Snježana Pisk
Svjetlo: Sanela Šolc
Organizacija: Jadranka Krajina
Za tehniku odgovoran: Zvonimir Janković

Od pučko-muzejskih predmeta do lutkarskog igrokaza

U najnovijoj lutkarskoj predstavi za djecu LK „Za bregom“, Bilo pa nije likovi lutke su pučko-muzejski predmeti iz svakodnevne upotrebe koji se ponašaju poput svojih možebitnih vlasnika: kralja, kraljice, princeze, ratara, rizničara, dvorkinje i mještana drevnoga grada. Tako lutkarski igrokaz zorno pokazuje kako impuls glumačke invencije – animacije oduhovljuje, oživljuje i pokreće naizgled nepokretne, funkcijom zadane forme predmeta. Štoviše, osmišljenom i proživljenom animacijom metalna pegla pokazuje suptilnost, senzualnost i majčinstvo lika lutke Kraljice, a drvena taca nježnost, razumijevanje i popustljivost lika lutke Kralja.

U igrokazu Bilo pa nije etnologinja Ivana, gledateljima otkriva ono što je sama nenadano otkrila i svojim očima vidjela. Naime, godinama skupljani različiti predmeti za mali etnografski muzej drevnoga čudesnoga Legena grada (pokraj Zagreba), tek što ih obnoć smjesti na postament (a u muzeju Legena grada to je običan stol) ujutro ih nalazi na posve različitim mjestima. Zbog toga se otvaranje muzeja dugo odgađalo … sve do jedne večeri kada Ivana odluči, potajice – da je predmeti ne vide, „prespavati“ u muzeju. Te noći ona otkriva da je drvena taca s bakrenim ručkama zapravo Kralj, pegla grijana žeravicom ili nedogorjelim komadićima drveta Kraljica, a bijela porculanska šalica njihova kćer, Princeza. Mlinac za kavu je Rizničar, koji od Kralja prosi Princezu, neznajući da se Princeza i Ratar – džezva, već dugo vole i tajno sastaju. Lončić je Dvorkinja, a aluminijski lonac – najniža kula dvorca, koja je ponekad i tamnica. Drvena veća posuda je Sunce, a manja Mjesec dok su preslica i vretena stanovnici Legena grada, koji neke događaje komentiraju, a neke najavljuju.

Ivanino nenadano noćno bdijenje preoblikovalo je njezin višegodišnji rad na otvaranju stalnog postava muzeja drevnoga Legena Grada u pokretnu izložbu ili lutkarski igrokaz Bilo pa nije. Igranjem igrokaza etnologinja Ivana, sada s gledateljima – djecom i dalje propituje što je bilo, a što nije u Legenu Gradu.

Praizvedba lutkarske predstave 5. lipnja 2018. u 19 sati
Centar za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, Zagreb

Predstava je namijenjena djeci od dvije do osam godina
Predstava traje 35 minuta

2001. Majčina priča Šume Striborove

(dramatizacija bajke Ivane Brlić-Mažuranić Šuma Striborova Zdenka Đerđ)

Igra: Marija Kohn

Režija: Zdenka Đerđ
Scena i kostim: Antun Crljen
Izrada kostima: Vera Radonić

Premijera predstave 1. prosinca 2001. u 12 sati, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, Demetrova ulica 3, u Zagrebu

Izvedba predstave u knjižnici OŠ Antuna Mihanovića, Dubec 5, u Zagrebu, 2002.

Izvedba predstave u zagrebačkom Parku Maksimir – Paviljon Jeka, Zagreb, 2005.

Predstava je namijenjena djeci od 7 do 11 godina, traje 45 minuta.

Od prosinca 2001. do prosinca 2007. odigrana je oko 120 puta (12500 gledatelja).

2004. Palunkova priča

(dramatizacija bajke Ivane Brlić-Mažuranić Ribar Palunko i njegova žena Zdenka Đerđ)

Igra: Pero Juričić

Režija: Zdenka Đerđ
Likovno-scensko rješenje i realizacija: Nikolina Manojlović Vračar
Glazba za dvojnice: Stjepan Matanović
Stručni savjeti za glazbu i izrada dvojnica: Stjepan Večković

Premijera predstave 27. veljače 2004. u 17, 30 sati, u Knjižnici Grada Zagreba Gradskoj knjižnici-Odjelu za djecu i mladež, Starčevićev trg 4, u Zagrebu

Predstava je namijenjena djeci od 7 do 11 godina, traje 45 minuta.

Od veljače 2004. do prosinca 2005. odigrano je 15 izvedbi (2 000 gledatelja).

2008. Palunkova priča

(dramatizacija bajke Ivane Brlić-Mažuranić Ribar Palunko i njegova žena Zdenka Đerđ)

Obnova predstave praizvedene 2004.

Igra: Hrvoje Zalar

Režija: Zdenka Đerđ
Likovno-scensko rješenje i realizacija: Nikolina Manojlović Vračar

Glazbeni suradnik: Boris Klarić

Premijera predstave: 24. rujna 2008. u 13.00 sati u Međunarodnom centru za usluge u kulturi (mala dvorana), Ul. Božidara Magovca 17, Zagreb

Predstava je namijenjena djeci od 5 do 8 godina, a traje 45 minuta.

Od rujna 2008. do prosinca 2012. odigrano je 30 izvedbi (3 000 gledatelja).